Stres povezan s poslom može uzrokovati trajno stanje tjeskobe i razdražljivosti. O tome smo razgovarali sa stručnjakom
Promjene raspoloženja, gubitak motivacije, povećanje učestalosti i intenziteta emocionalnih reakcija poput bijesa ili očaja, zatražite više slobodnog vremena, kašnjenje u isporukama ili po dolasku na radno mjesto, sve su to znakovi kojima se to može predstaviti stres povezan s poslom, što je stanje u kojem se osoba više ne može nositi s pritisak zahtjeva i zadataka vezano za njihov rad.
Kada se ti signali pojave, različito se manifestiraju ovisno o osobi i na osnovi čimbenici kao što su vještine, iskustvo i dob, važno je hitno intervenirati, jer, s jedne strane, stres sam po sebi nije bolest, s druge strane može potaknuti nastanak štetnih uvjeta za individualno zdravlje i dobrobit.
Što se tiče stresa vezanog za posao, pitali smo Dr. Stefano Becagli, psiholog, stručnjak za poslovno savjetovanje, procjena rizika od stresa na poslu, treniranje i sportska psihologija, neki uvidi.
Što je stres povezan s poslom?
U društvu u kojem živimo i koje je usredotočeno na rad i produktivnost jest stres na poslu je sve prisutniji.
Ali prije nego što definiram stres povezan s poslom, mislim da je korisno definirati što je stres. Svaki dan čujemo: „Pod stresom sam“, „ovaj me posao naglašava“, „taj je kolega stresan“. Često i dragovoljno ono što se naziva stresom zapravo nije stres. Međutim, ponekad ne shvaćamo da posao može dovesti do jednog dugotrajni stres tijekom vremena što je korisno tretirati kao pravu patologiju. Stoga je prikladno razlikovati kad je pravo brinuti ili kada je ono što proživljavamo samo situacija trenutka.
Stres, zapravo, može imati pozitivno značenje (eustress), stoga budite jedno oblik blagotvorne i pozitivne energije što može biti korisno za suočavanje sa svakodnevnim iskustvima ili za dovršetak projekta.
Međutim, pored ovog pozitivnog značenja, postoji i negativan: konkretno, govorimo o nevolji kada napetost ne dopušta osobi da živi na pozitivan način, zapravo uzrokujući uspostavu trajno stanje tjeskobe i razdražljivosti. Stoga se može reći da stres nije bolest, ali da u slučaju nevolje može dovesti do patnje od određenih bolesti.
Rekavši to, možemo razgovarati o stresu na poslu kada ga ljudi, u obavljanju svojih profesionalnih aktivnosti, dožive nedostatak ravnoteže između zahtjeva upućenih njima i raspoloživih resursa za njihovo ispunjavanje. Rizik stresa vezanog uz posao je od ubrajati među psihosocijalne rizike zajedno s izgaranjem (prir. stres na poslu koji uzrokuje psihofizičko i emocionalno trošenje), mobing itd. ili među rizicima koji proizlaze iz planiranja, organizacije i upravljanja radom, a koji mogu nastati socijalna, fizička i psihološka šteta.
Može li se stres povezan s poslom pojaviti neselektivno kod svake osobe ili utječe na određenu metu?
Iako jednako utječe na oba spola, neka istraživanja pokazuju da se radi o stresu povezanom s poslom više utječe na žene u usporedbi s njihovim muškim kolegama. Također je utvrđeno da ti podaci imaju tendenciju porasta iznad svega ako žene rade u kontekstu kojim dominiraju muškarci.
Možete se prepoznati tri glavna uzroka stresa na poslu vezano uz spol:
- poteškoće u usklađivanju profesije i obitelji;
- mobing;
- vrsta posla.
Dakle, puno puta stres na poslu utječe na žene koje imaju manje odgovorne i autonomne uloge i jesu izloženiji ponavljajućim ili nesigurnim zadacima. Što se tiče mobinga, pogođene žene su češće od njihovih muških kolega.
Međutim, osim spola postoje i neke profesionalne kategorije najviše su pogođeni stresom povezanim s poslom, poput liječnika, medicinskih sestara, policije, socijalnih radnika, učitelja, prijevoznika.
Konačno, treba imati na umu da je ponašanje u ponašanju na stres povezano komponente povezane s osobnošću pojedinca, na način reagiranja u nekim okolnostima, na sjećanja na prethodna iskustva, na slijed scenarija za ponašanje (skripte) naučene u kontekstu društva u kojem se živi, na stvarnu priliku za moći ili ne promijeniti stanje stvari.
Koji su simptomi stresa povezanog s poslom?
Kratkoročne posljedice stresa na radnika mogu doći u obliku nestabilnog raspoloženja, nesanice, gastrointestinalni problemi, glavobolje i osjećaj mentalnog umora. Na organizaciji se to može manifestirati kroz značajan postotak izostanaka s rada i fluktuacije osoblja, kao i lošom kontrolom kvalitete.
Međutim, kada je tijelo vremenom podvrgnuto preintenzivnom i dugotrajnom stresu, ono može iscrpiti učinkovitost prirodnih fizioloških obrambenih mehanizama i predstavljaju niz izraženijih poremećaja. Konkretno, u slučaju stresa vezanog uz posao možete doživjeti:
- tjelesni simptomi kao što su dugotrajne glavobolje, hipertenzija, bolovi u leđima, srčani problemi, gastritis, čir;
- emocionalni i bihevioralni simptomi kao što su razdražljivost, anksioznost, uzimanje supstanci, zlouporaba duhana i alkohola, poremećaji spavanja;
- socijalni simptomi kao što su pad uspješnosti na poslu, maltretiranje, izostajanje, kašnjenja.
Koji mogu biti uzroci?
The uzroci koji određuju stres povezan s poslom oni uključuju:
- teški međuljudski odnosi s kolegama ili nadređenima;
- čimbenici povezani s obnašanim položajem ili obavljanim aktivnostima, kao što je pretjerano opterećenje ili rizik od fizičke ili kaznene sigurnosti koji je previsok u odnosu na primljenu plaću;
- stalni odnos s vanjskim svijetom, na primjer s kupcima / korisnicima;
- otežana radna klima;
- nedefiniran razvoj karijere;
- nedostatak odgovarajuće obuke i / ili podučavanja;
- psihološko nasilje, diskriminatorna djela, maltretiranje, mobing.
Da bi se tvrdilo da je stres zapravo "povezan s poslom", mora se moći dokazati da jest nastala isključivo i izravno iz rada.
Što učiniti kad se suočite sa stresom povezanim s poslom?
Koji su lijekovi protiv stresa? Kad shvatite da se nalazite u gore opisanim okolnostima, prikladno je (brzo) razgovarajte sa svojim poslodavcem kako bi se trenutna situacija obznanila e razgovarati o mogućim rješenjima, poput olakšavanja radnog opterećenja, zahtjeva za treniranjem ili učinkovitije reorganizacije kako ne bi imali prebrzi tempo.
S osobnog gledišta, dakle, bitno je identificirati se ono što nas konkretno naglašava, koji su izvori stresa i što nas posebno brine. U tom kontekstu može biti korisno analizirati okoliš u kojem se bavi svojom profesijom, kako bi shvatio da postoje neke situacije koje ovise o nama, ali druge koje ne možemo izravno kontrolirati.
Napokon, prikladno je obratite se psihologu koji će nam pomoći da se bolje nosimo sa stresnom situacijom uz pomoć specifičnih tehnika upravljanja stresom.
Zapravo, moramo imati na umu da, ako stres sam po sebi nije bolest, dugoročno može dovesti do bolesti. Iz tog je razloga prikladnije upravljati njime na vrijeme prije nego što može prouzročiti poremećaje i bolesti koje će tada trebati prevladati više vremena i sredstava (fizičkih i ekonomskih).
