Sjedilački način života jedan je od najozbiljnijih, a istovremeno se može spriječiti uvjeta našeg doba. Ovdje su rizici i posljedice nedostatka kretanja
Obično, sjedeći čini da se osjećamo dobro, posebno nakon duge šetnje, osmosatne radne smjene provedene stojeći ili posebno naporne sesije tjelesne aktivnosti. Ponekad se i zbog sjedenja osjećamo dobro nakon što je to radio cijeli dan, prvo zato što smo na to navikli i drugo (priznajmo) zašto malo smo lijeni.
Trebali bismo se sjetiti da nam u nekom trenutku sjedenja ne donosi ništa dobro. A ta točka dolazi kad to počnemo osjećati naši mišići slabe i da nas (malo) vremena provedenog u stajanju umara na izrazito nesrazmjeran način.
Uz to, pokazuje se sve više dokaza kratkoročni i dugoročni rizici sjedilačkog života: ako kratak vremenski period sjedenja može dopustiti tijelu da se odmori i oporavi energiju, zapravo, radeći to cijeli dan, iza zaslona računala na poslu ili na sofi kod kuće, može završiti ozbiljno oštetiti zdravlje i dobrobit uma i tijela.
Rizici
Kao što je primijetila Svjetska zdravstvena organizacija, sjedilački način života povećava sve uzroke smrtnosti, udvostručuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, promiče prekomjernu težinu i pretilost, a povećava rizik od raka debelog crijeva, povišenog krvnog tlaka, osteoporoze, metaboličkih poremećaja, depresije i anksioznosti.
Podaci istodobno ističu kako 60-85% svjetske populacije, stanovnik i razvijenih i zemalja u razvoju, vodi sjedilački način života, što je činjenica koja čini sjedilački način života jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih problema a ujedno i najcjenjeniji naših dana.
Ipak, posljedice proizašle iz nedostatka kretanja uglavnom se mogu spriječiti: da bi se značajno smanjio rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti, zapravo, bilo bi dovoljno operirati promjena načina života, kroz usvajanje zdrave, raznolike i uravnotežene prehrane i praksu umjerena tjelesna aktivnost najmanje 30 minuta dnevno.
Posljedice
Prije svega, sjedenje vas sprječava istovariti težinu tijela na noge, prisiljavajući tako mišiće kralježnice i leđa da rade sav posao: to je razlog zašto provođenje mnogih sati sjedeći može dugoročno dovesti do toga pate od bolova u leđima i križima.
Drugo, sjedenje vas sprječava rebara, a zatim do pluća imati dovoljno prostora za potpuno širenje: s plućima koja ne rade punim kapacitetom, t.j. razina kisika u tijelu je niža, stanje naglašeno lošom cirkulacijom tipičnom za vrijeme kada se tijelo ne kreće. Niže razine kisika u mozgu znače manja koncentracija, zbog čega se kada sjedite vjerojatno usredotočite manje nego što biste se kretali.
Oba ova stanja savršeno objašnjavaju zašto Neke šetnje, posebno u parkovima i u kontaktu s prirodom, čine um kreativnijim, povećati sposobnost koncentracije i podižu razinu energije.
Pogodnosti koje se mogu dobiti čak i danju u uredu na primjer ustajanje od radnog stola svakih sat vremena da bih hodao pet minuta, idući izravno kolegi da mu postavite pitanje umjesto da mu pošaljete e-mail, razgovarajući telefonom stojeći, silazak na stajalištu prije autobusa za povratak kući, radije stepenice umjesto lifta, pospremanje sobe ili radeći sobni bicikl dok je ispred televizora.
U konačnici, to ne smijemo zaboraviti naše je tijelo dizajnirano za kretanje, zbog čega je važno fizičkoj aktivnosti posvetiti što više vremena.
Imate li savjet protiv sjedilačkog načina života? Isprobajte joga poze za one koji previše vremena provode sjedeći.
